Preuzimanje predmeta Haškog tribunala – zakonska regulativa za preuzimanje

U skladu sa izlaznom strategijom Haškog tribunala, te rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda broj 1503 (2003.) i 1534 (2004.), ovaj ad hoc sud bi trebao prestati sa radom do 2010. godine. Do tada bi trebao ispuniti ciljeve koji su se pred njega postavili, a sastojali su se, između ostalog, iz kaznenog procesuiranja zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije od 1991. godine i zločinaca najvišeg ranga, te jačanja nacionalnih sudova zemalja bivše Jugoslavije za provođenje istih ciljeva u skladu sa istodobnom nadležnošću Haškog tribunal i nacionalnih sudova. Sami ciljevi nisu bile niti lagani, niti lako ostvarivi. Što zbog objektivnih, što zbog subjektivnih razloga, Haški tribunal nije uspio ostvariti sve zadane ciljeve. Neke od njih, objektivno gledano, nije niti mogao ostvariti sud udaljen tisuću i petsto kilometara od ljudi kojima se svojim radom direktno obraćao. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, te kako bi Haški tribunal mogao okončati svoj rad kao ad hoc sud, neki od predmeta koji se sada nalaze u postupku pred sudom, biti će ustupljeni državama bivše Jugoslavije na daljnje postupanje (neki predmeti su već ustupljeni Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji), u skladu sa pravilom 11 bis Pravilnika o postupku i dokazima Haškog tribunala. Na taj način će zemlje bivše Jugoslavije uzeti aktivno učešće u postizanju ciljeva koje je međunarodna zajednica postavila pred ovaj sud, zamjenjujući svoju do sada (uglavnom) pasivnu ulogu u procesuiranju ovih predmeta aktivnom, iako kontroliranom, ulogom. Osim toga, zemlje bivše Jugoslavije će, na taj način, pokazati kako je svijest o potrebi utvrđivanja objektivnih činjenicama o događajima od 1991. godine, zločinima koji su počinjeni, počiniteljima I žrtvama, nadvladala dugogodišnje "pretvaranje" o nepostojanju tih zločina, zločinaca, i žrtava.